D

D1 >

• Format za snimanje nekomprimiranog komponentnog digitalnog video signala prema ITU-R BT. 601 preporuci (koristi se sustav uzorkovanja 4:2:2 i 8-bitna kvantizacija).
• Širina vrpce je 19 mm. Na jednu kasetu stane 94 minute videozapisa. Kako se radi o snimanju komponentnog videosignala i o velikoj širini pojasa krominantnog signala, ovaj format je pogodan za rad u studiju i postprodukciji, a postižu se izvrsni razultati kod tehnike preklapanja jednog videosignala preko drugog (CHROMAKEYING ). Moguće je korištenje više generacija (n-ta kopija originala), bez znatnije degradacije kvalitete videosignala. Usprkos mnogim prednostima, D1 format za digitalno snimanje videosignala se ne koristi intenzivno, ponajprije radi visoke cijene.

D2 >

• Format za snimanje digitalnog nekomprimiranog kompozitnog PAL ili NTSC videosignala. Potrebni parametri definirani su SMPTE 244 M standardom. Koristi vrpcu širine 19 mm, s mogučnošću zapisa 208 minuta digitalnog kompozitnog videosignala. D2 se često koristi umjesto 25.4 milimetarskog analognog magnetoskopa.
• Premda D2 omogućuje više generacija presnimavanja originala s malim gubicima, korisnik treba uzeti u obzir pojavu prelijevanja boja, malu širinu pojasa krominantnog signala, ostatke transkodiranja. Budući da koristi 8-bitnu kvantizaciju, kodirani signal ima smanjenu amplitudnu rezoluciju i stoga se mogu javiti izobličenja signala u obliku zatvorenih kontura.

D3 >

• Format za snimanje digitalnog kompozitnog PAL ili NTSC video signala na vrpcu. Potrebni parametri definirani su SMPTE 244 M standardom. Koristi vrpcu širine 12.7 mm. Koristi se 8-bitna kvantizacija. Ovisno o dostupnoj kaseti, na nju stane između 50 i 245 minuta digitalnog video signala. Po ostalim karakteristikama D3 je sličan D2 formatu.

D5 >

• Format za snimanje digitalnog komponenentnog video signala. Širina vrpce je 12.7 mm, a koristi se 10-kvantizacija. D5 sadrži interni dekoder, pa je moguće reproducirati D3 kasete, a postoji i kompozitni izlaz. Kako se radi o digitalnom magnetoskopu koji ne koristi kompresiju, D5 format je, baš kao i D1, pogodan za rad u studiju i posprodukciji.
• D5 kaseta se koristi i za snimanje HDTV signala s omjerom kompresije 4:1(HD D5).

D6 >

• Format za snimanje digitalnog visokokvalitetnog nekoprimiranog videosignala pri brzini prijenosa podataka od 1.88 Gbps. Snimanje se vrši na vrpcu širine 19 mm uz zapisivanje podataka u obliku spirale.
• D6 je format za snimanje HDTV signala, a podržava europski 1250/50 sustav analiziranja s proredom, te japanski 1125/60 sustav analiziranja s proredom. Aktivnih linija ima 1035.

D7 ili DVCPRO>

• Format za snimanje komprimiranog digitalnog komponentnog videosignala, razvijen u Panasonicu. Širina traga je 18 µm, a širina metalizirane vrpce je 6.35 mm. Panasonic je razvio vlastiti sustav DCT-a, koji omogućuje kompresiju u omjeru 5:1. Koristi se 8-bitna kvantizacija, a sustav uzorkovanja je 4:1:1. 525 linijski sustavi koriste 10 tragova po slici, a 625 linijski sustavi koriste 12 tagova po slici.
• Brzina vrpce je 33.813 mm/s. Predviđena su i dva 16 bitna digitalna audio kanala uzorkovana sa 48 kHz, te jedan trag za analogni zapis. Podržano je linearni vremenski kod (Linear Time Code) i vremenski kod vertikalnog intervala (Vertical TimeCode).
• Postoje još:

1. DVCPRO50 -koristi 4:2:2 sustav uzorkovanja.

2. DVCPRO P -koristi progresivno analiziranje i sustav uzorkovanja 4:2:0.

3. DVCPROHD -format za snimanje HDTV signala.

D9 ili DIGITAL-S >

• Format za snimanje digitalnog videosignala na metaliziranu visoko osjetljivu vrpcu, razvijen u JVC-u. Širina vrpce je 12.7mm, brzina vrpce je 57.8 mm/s. Brzina prijenosa videosignala je 50 Mbps. Koristi se 4:2:2 sustav uzorkovanja, te omjer kompresije 3.3 :1.
• Omogućeno je snimanje dva ili četiri audio kanala sa 16-bitnom kvantizacijom i frekvencijom uzorkovanja od 48 kHz. Uključena su i još dva traga za dodatne informacije. Postoji još i D9 HD za snimanje HDTV signala uz brzinu prijenosa videosignala od 100 Mbps.

DBS (Digital Broadcasting System) >

• Sustav digitalne radiodifuzije često zvan i digitalni satelitski sustav. Koristi MPEG-2 kodiranje.

DCT (Discrete cosine transform) >

• Diskretna kosinusna transformacija je osnovni postupak za kompresiju digitalnog videosignala. Pomoću DCT-a se iz slike uklanja redudancija. Slika se podijeli na blokove veličine 8*8 elemenata slike. Svaki blok ima 64 elementa slike i na svakom bloku se primjenjuje dvodimenzijska DCT. Rezultat su 64 transformacijska koeficijenta koji pokazuju frekvencijski sadržaj određenog elementa slike. Zatim se provodi kvantizacija transformacijskih koeficijenata. Definira se kvantizacijski prag, čiji odabir ovisi o željenom stupnju kompresije. Na sadržaj slike veći utjecaj imaju niskofrekvencijske komponente slike. Sve niskofrekvencijske i visokofrekvencijske komponente slike koje su ispod kvantizacijskog praga, poprimiti će vrijednost nula. Nakon toga se provodi cik-cak analiziranje bloka, pri čemu se prvo očitavaju visokofrekvencijski, a potom niskofrekvencijski transformacijski koeficijenti. Kao rezultat nastaje jednodimenzijski slijed podataka, koji se predstavlja kodiranu I-sliku.

DIGITAL BETACAM >

• Format za snimanje digitalnog videosignala, razvijen iz analognog Betacama. Za kompresiju koristi unutarnje kodiranje tj. samostalno kodiranje neke pojedine slike. Stupanj kompresije je 2:1. Postoje modeli uređaja koji su u mogućnosti reproducirati kasete sa analognim i digitalnim videosignalom.

DIGITAL CHROMAKEYING >

• Tehnika umetanja sadržaja digitalnih slika ili djelića slika, iz jedne slike u drugu sliku. Za razliku od ekvivalentne analogne tehnike, ovdje se može vršiti zamjena sadržaja jedne slike sadržajem druge slike na temelju detekcije bilo koje od 16 milijuna boja, koje je moguće reproducirati u digitalnim TV sustavima. Češće se koristi umetanje relativno prigušenih boja, jer kod visoko zasićenih boja može doći do pojave prelijevanja boja.

DITHER >

• Način napredne konverzije iz većeg broja bitova u manji broj bitova, a koristi se u audiotehnici i grafičkoj tehnici. Pri konverziji 24-bitne boje u 8-bitnu boju, pokušava se poboljšati kvaliteta prikaza grafike na ekranu monitora ili TV prijamnika s reduciranom paletom boja.

DTT (Digital Terrestrial Television) >

• Zemaljska digitalna televizija. Naziv koji se koristi u Europi za radiodifuziju i distribuciju signala digitalne televizije putem mreža zemaljskih odašiljača.

DTV (Digital Television) Team >

• Naziv za tim stručnjaka za digitalnu televiziju, okupljenih iz nekoliko informatičkih tvrtki: Compaq, Microsoft, Intel i Lucent Technologies. Njihov zadatak je da daju poglede računarske industrije na digitalnu televiziju. Prema njima DTV bi imala samo progresivno analiziranje, no Intel podupire cijelu Tablicu 3 iz ATSC-a, uključujući i analiziranje s proredom 1080 linija. (Internet: http://www.dtv.org.)

DV (Digital Video) >

• Digitalni video je format za snimanje digitalnog videosignala,usvojen 1993.g. Nastao je kao rezultat suradnje između slijedećih tvrtki: Hitachi, JVC, Sony, Matsushita, Mitsubishi, Philips, Sanyo, Sharp, Thomson, Toshiba.
• Koristi širinu vrpce od 6.35 mm. Podržava 525/60 i 625/50 komponentni digitalni video uz fiksno komprimiranje ( unutar poluslike), uz stupanj kompresije 5:1 na principu DCT-a. Koristi se 8-bitna kvantizacija, frekvencija uzorkovanja luminancije je 13.5 MHz.
• Podržana su dva načina zapisa zvuka. Prvi upotrebljava dvokanalni 16-bitni zvuk uz frekvenciju uzorkovanja 48 kHz ili 44.1 kHz. Drugi način koristi četverokanalni 12-bitni zvuk uz frekvenciju uzorkovanja 32 kHz.
• DV ima ugrađen sustav zaštite od pogrešaka kojim je moguće je otkriti pojavu pogreške, vrstu pogreške, te odlučiti o načinu njene korekcije.
• Prednost DV je što daje visokokvalitetnu sliku, omogućuje prijenos snimljenog DV signala iz kamere na računalo, radi daljnje obrade. Prijenos iz kamere u računalo se obavlja preko posebnog sučelja FireWire ( IEEE 1384, iLink). Na taj način se DV signal u kameri ne treba pretvarati u analogni, pa ponovno u digitalni format, već se prenosi u digitalom obliku i to bez gubitka podataka, što je najveća prednost.

DVB (Digital Video Broadcasting) >

• Organizacija za radiodifuziju digitalnog videosignala. Sadrži 200 članova iz 25 zemalja sa zadatkom da razvijaju sustav digitalne televizije u Europi. Objedinjeni su satelitski (DVB-S), zemaljski (DVB-T) i kabelski (DVB-C) sustavi. (Internet:http://www.dvb.org/).

DVCAM >

• Sonyev format za snimanje digitalnog videosignala na metalom naparene vrpce. Širina traga je 15 µm.
• DVCAM koristi sustav DV kompresije. Sustav uzorkovanja za 525/60 je 4:1:1, a za 625/50 je 4:2:0.
• Postoje dva načina snimanja zvuka. Jedan koristi četverokanalni, 12-bitni zvuk uz 32 kHz frekvenciju uzorkovanja. Drugi način koristi dvokanalni, 16-bitni zvuk sa frekvencijom uzorkovanja od 48 kHz.

DVD (Digital Versatile Disc) >

• Digitalni višenamjenski disk. U početku razvoja DVD je bio predviđen samo za filmsku industriju kao zamjena za VHS vrpce. Zbog toga je DVD prvo značio digitalni videodisk (Digital Video Disc). No s vremenom je zbog svojih prednosti prihvaćen i u računarskoj i glazbenoj industriji.
• Osnovna prednost je povećanje kapaciteta na 4.7 GB i više, što je omogućilo pohranu minimalno 135 minuta video i audio materijala. Postoje četiri formata DVD medija: DVD video, DVD CD-ROM, DVD audio, DVD-R (DVD-RAM, DVD-RW).
• Ovisno o građi diska, DVD disk može biti dvostran i dvoslojan. To omogućuje uporabu četiri različita kapaciteta pri snimanju.

1. DVD-5 – jednostrani, jednoslojni medij s jednim refleksijskim slojem, kapaciteta 4.7 GB.

2. DVD-9 – jednostrani, dvoslojni medij s jednim polurefleksijskim slojem, kapaciteta 8.54 GB.

3. DVD-10 – dvostrani, jednoslojni medij sa po jednim refleksijskim slojem sa svake strane medija, kapaciteta 9.4 GB.

4. DVD-18 – dvostrani medij sa po jednim refleksijskim i jednim polurefleksijskim slojem sa svake strane medija, kapaciteta 17 GB.

DYNAMIC ROUNDING >

• Tehnika dinamičkog skraćivanja duljine digitalne riječi, razvijena u Quantel-u. Prilikom multipleksiranja dva digitalna signala od 8 bita, može nastati riječ od 16 bita. Radi smanjenja toka podataka, potrebno je skratiti broj bitova natrag na 8 bitova. Jednostavno odbacivanjem najmanje značajnih bitova, rezultira u vidljivim izobličenjima u slici. Dinamičko skraćivanje je metoda kojom se umanjuje broj bitova na 8 bita, bez pojave vidljivih izobličenja.